<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>MeteoAdriatic blog</title>
	<atom:link href="http://blog.meteoadriatic.net/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://blog.meteoadriatic.net</link>
	<description>domaće meteo(adriatic.net) novosti</description>
	<lastBuildDate>Tue, 01 May 2012 23:07:46 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.2</generator>
		<item>
		<title>MeteoAdriatic/Crometeo WRF nadogradnja na verziju 2012.5</title>
		<link>http://blog.meteoadriatic.net/2012/05/01/meteoadriatic-crometeo-wrf-nadogradnja-na-verziju-2012-5/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=meteoadriatic-crometeo-wrf-nadogradnja-na-verziju-2012-5</link>
		<comments>http://blog.meteoadriatic.net/2012/05/01/meteoadriatic-crometeo-wrf-nadogradnja-na-verziju-2012-5/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 01 May 2012 18:24:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>coldplug</dc:creator>
				<category><![CDATA[MeteoAdriatic]]></category>
		<category><![CDATA[Numerički modeli]]></category>
		<category><![CDATA[crometeo wrf 2012.5]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.meteoadriatic.net/?p=201</guid>
		<description><![CDATA[Dovršena je nadogradnja Meteoadriatic/Crometeo WRF modela na verziju 2012.5. Nakon velikog broja izvršenih testnih simulacija u različitim sinoptičkim uvjetima, zaključeno je da je idući popis promjena i konačan za ovu verziju modela. Sljedeća, manja nadogradnja modela može se očekivati tijekom jeseni. &#160; WRF-NMM: nadogradnja NMM jezgre s verzije 3.3.1 na verziju 3.4 nadogradnja WPS sustava s verzije 3.1.1 na verziju 3.4 kompletna promjena landuse klasifikacije vegetacije s USGS na MODIS klasifikaciju (mnogo točnija raščlamba vegetacije za naše područje) promjena Ferrier mikrofizike modela s etampold na etampnew (bolja prilagodba za visokorezolucijske simulacije) optimizirane domene za veću efikasnost modela (očekivano nešto brže  završavanje simulacije &#8211; prognoza ranije dostupna) dodatno tunirana Gravity Wave Drag shema (očekivano još bolje ponašanje modela pri sjeverozapadnoj advekciji polarne zračne mase preko Alpa) dodani novi produkti modela (potencijalna nestabilnost, kompozitna radarska reflektivnost, visina kondenzacijskog nivoa, vert. temp. gradijent 950-850hPa) različite manje optimizacije i stilizacija grafičkih produkata Konačna namelist.input NMM/2012.5 &#160; WRF-ARW: nadogradnja ARW jezgre s verzije 3.3.1 na verziju 3.4 nadogradnja WPS sustava s verzije 3.1.1 na verziju 3.4 kompletna promjena landuse klasifikacije vegetacije s USGS na MODIS klasifikaciju (mnogo točnija raščlamba vegetacije za naše područje) optimizirane domene za veću efikasnost modela (očekivano nešto brže  završavanje simulacije &#8211; [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Dovršena je nadogradnja Meteoadriatic/Crometeo WRF modela na verziju 2012.5. Nakon velikog broja izvršenih testnih simulacija u različitim sinoptičkim uvjetima, zaključeno je da je idući popis promjena i konačan za ovu verziju modela. Sljedeća, manja nadogradnja modela može se očekivati tijekom jeseni.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>WRF-NMM:</strong></p>
<ul>
<li>nadogradnja NMM jezgre s verzije 3.3.1 na verziju 3.4</li>
<li>nadogradnja WPS sustava s verzije 3.1.1 na verziju 3.4</li>
<li>kompletna promjena <em>landuse</em> klasifikacije vegetacije s USGS na MODIS klasifikaciju (mnogo točnija raščlamba vegetacije za naše područje)</li>
<li>promjena <em>Ferrier</em> mikrofizike modela s <em>etampold</em> na <em>etampnew</em> (bolja prilagodba za visokorezolucijske simulacije)</li>
<li>optimizirane domene za veću efikasnost modela (očekivano nešto brže  završavanje simulacije &#8211; prognoza ranije dostupna)</li>
<li>dodatno tunirana Gravity Wave Drag shema (očekivano još bolje ponašanje modela pri sjeverozapadnoj advekciji polarne zračne mase preko Alpa)</li>
<li>dodani novi produkti modela (potencijalna nestabilnost, kompozitna radarska reflektivnost, visina kondenzacijskog nivoa, vert. temp. gradijent 950-850hPa)</li>
<li>različite manje optimizacije i stilizacija grafičkih produkata</li>
</ul>
<p>Konačna <a href="http://blog.meteoadriatic.net/wp-content/uploads/2012/nmm_2012.5/namelist.input">namelist.input</a> NMM/2012.5</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><strong>WRF-ARW:</strong></p>
<ul>
<li>nadogradnja ARW jezgre s verzije 3.3.1 na verziju 3.4</li>
<li>nadogradnja WPS sustava s verzije 3.1.1 na verziju 3.4</li>
<li>kompletna promjena <em>landuse</em> klasifikacije vegetacije s USGS na MODIS klasifikaciju (mnogo točnija raščlamba vegetacije za naše područje)</li>
<li>optimizirane domene za veću efikasnost modela (očekivano nešto brže  završavanje simulacije &#8211; prognoza ranije dostupna)</li>
<li>dodatno tunirana Gravity Wave Drag shema (očekivano još bolje ponašanje modela pri sjeverozapadnoj advekciji polarne zračne mase preko Alpa)</li>
<li>izmjene fizičkih shema modela: <em>mp_physics</em>=3-&gt;6; <em>sf_sfclay_physics</em>=1-&gt;11; <em>ra_sw_physics</em>=1-&gt;2; <em>kfeta_trigger</em>=1-&gt;2</li>
<li>dodana nova fizička shema za bolju prilagodbu površinskog vjetra topografiji, <em>topo_wind</em>=1</li>
<li>vraćena opcija <em>sst_skin</em>=1 nakon riješenog bug-a iz prošle verzije modela, koja omogućuje dnevne promjene temperature mora uslijed kratkovalnog i dugovalnog zračenja</li>
<li>izmjene dinamičkih opcija modela: <em>damp_opt</em>=3-&gt;0; <em>diff_6th_factor</em>=0.12-&gt;0.10</li>
<li>promijenjeno vrijeme inicijalizacije <em>nest</em> domene s f06 na vrijeme analize (nužna mjera zbog bug-a s površinskim vjetrom, posljedica: usporenje simulacije za oko 15 minuta)</li>
<li>dodani novi produkti modela (potencijalna nestabilnost, kompozitna radarska reflektivnost, visina kondenzacijskog nivoa, vert. temp. gradijent 950-850hPa)</li>
<li>različite manje optimizacije i stilizacija grafičkih produkata</li>
</ul>
<p>Konačna <a href="http://blog.meteoadriatic.net/wp-content/uploads/2012/arw_2012.5/namelist.input">namelist.input</a> ARW/2012.5</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span>Ukoliko ne bude neplaniranih problema, produkti novog modela bit će online na adresi <a class="smarterwiki-linkify" href="http://maps.meteoadriatic.net">http://maps.meteoadriatic.net</a> najkasnije do kraja prvog tjedna svibnja.</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.meteoadriatic.net/2012/05/01/meteoadriatic-crometeo-wrf-nadogradnja-na-verziju-2012-5/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kad se ssh konekcija smrzne iz čista mira&#8230;</title>
		<link>http://blog.meteoadriatic.net/2012/02/15/kad-se-ssh-konekcija-smrzne-iz-cista-mira/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kad-se-ssh-konekcija-smrzne-iz-cista-mira</link>
		<comments>http://blog.meteoadriatic.net/2012/02/15/kad-se-ssh-konekcija-smrzne-iz-cista-mira/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 15 Feb 2012 08:23:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>coldplug</dc:creator>
				<category><![CDATA[Linux]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.meteoadriatic.net/?p=197</guid>
		<description><![CDATA[Jeste li imali problem da vam se ssh konekcija odjednom smrzne iz nepoznatog razloga? To će se redovito dogoditi ako vas ISP prespoji i promijeni vam IP adresu, ali što kad se smrzavanje dogodi bez ikakvih pucanja veze? Možda ste primjetili da se to događa kad je vaša ssh konekcija neko vrijeme neaktivna, i kad se vratite natrag ona više ne reagira&#8230; kako doskočiti ovom problemu? Prelazak na kabelski internet doveo me do ovog fenomena, pa sam bio prisiljen potražiti rješenje. Rješenje je vrlo trivijalno, stoga dijelim ga s vama. Dakle, ovaj problem se događa zbog toga jer mnogi ruteri (adsl, kabelski&#8230;) i eventualno drugi firewall ili NAT uređaji prekidaju TCP konekciju zbog neaktivnosti nakon određenog vremena. Rješenje je prilično jednostavno. Na vašem linux klijentu, otvorite (ili napravite ako je već nema) datoteku /home/&#60;username&#62;/.ssh/config i unutra unesite: Host * ServerAliveInterval 60 Ova linija kaže ssh kijentu da svakih 60 sekundi šalje serveru keepalive paket, kako bi se izbjeglo prekidanje konekcije.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Jeste li imali problem da vam se ssh konekcija odjednom smrzne iz nepoznatog razloga? To će se redovito dogoditi ako vas ISP prespoji i promijeni vam IP adresu, ali što kad se smrzavanje dogodi bez ikakvih pucanja veze? Možda ste primjetili da se to događa kad je vaša ssh konekcija neko vrijeme neaktivna, i kad se vratite natrag ona više ne reagira&#8230; kako doskočiti ovom problemu?</p>
<p><span id="more-197"></span></p>
<p>Prelazak na kabelski internet doveo me do ovog fenomena, pa sam bio prisiljen potražiti rješenje. Rješenje je vrlo trivijalno, stoga dijelim ga s vama. Dakle, ovaj problem se događa zbog toga jer mnogi ruteri (adsl, kabelski&#8230;) i eventualno drugi firewall ili NAT uređaji prekidaju TCP konekciju zbog neaktivnosti nakon određenog vremena. Rješenje je prilično jednostavno. Na vašem linux klijentu, otvorite (ili napravite ako je već nema) datoteku /home/&lt;username&gt;/.ssh/config i unutra unesite:</p>
<blockquote>
<pre><code>Host *
ServerAliveInterval 60</code></pre>
</blockquote>
<p>Ova linija kaže ssh kijentu da svakih 60 sekundi šalje serveru keepalive paket, kako bi se izbjeglo prekidanje konekcije.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.meteoadriatic.net/2012/02/15/kad-se-ssh-konekcija-smrzne-iz-cista-mira/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>3. veljače 2012. dnevni promet na webserveru &gt;70GB!</title>
		<link>http://blog.meteoadriatic.net/2012/02/14/3-veljace-2012-dnevni-promet-na-webserveru-70gb/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=3-veljace-2012-dnevni-promet-na-webserveru-70gb</link>
		<comments>http://blog.meteoadriatic.net/2012/02/14/3-veljace-2012-dnevni-promet-na-webserveru-70gb/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 14 Feb 2012 17:41:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator>coldplug</dc:creator>
				<category><![CDATA[MeteoAdriatic]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.meteoadriatic.net/?p=192</guid>
		<description><![CDATA[Djelovanjem na vrijeme ciklone Gabor (Crometeo naziv), 3. veljače 2012. godine meteoadriatic web server napravio je ukupan promet od preko 70 gigabajta u jednome danu, uz prosječnu dnevnu brzinu transfera od preko 6Mbit/s. Možemo pretpostavljati da su brzine u kratkotrajnim pikovima prelazile možda i 30 megabita u sekundi. Unatoč ovakvim impresivnim brojkama za jedan VPS, nikakvih problema ni usporenja usluge serviranja web siteova nismo iskusili. Svakako je za to zaslužan i nginx server u reverse proxy konfiguraciji, servirajući statički sadržaj ispred apachea. Inače koristimo usluge rumunjske tvrtke IntoVPS, konkretno njihov VPS Medium plan koji uključuje 2GB garantirane memorije, 120GB HDD prostora i dozvoljeni mjesečni promet od 2 terabajta. CPU servera na kojem se nalazi naš VPS je Intel Xeon E31230 sa 4 jezgre na 3.2GHz. Sve 4 jezgre su nam dostupne, a virtualizacijski softver je OpenVZ instaliran na Centos 5. VPS pogone Centos 6 64bit i Cpanel. Server se fizički nalazi u Amsterdamu, u jednom od najboljih europskih datacentara.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Djelovanjem na vrijeme ciklone Gabor (Crometeo naziv), 3. veljače 2012. godine meteoadriatic web server napravio je ukupan promet od preko 70 gigabajta u jednome danu, uz prosječnu dnevnu brzinu transfera od preko 6Mbit/s. Možemo pretpostavljati da su brzine u kratkotrajnim pikovima prelazile možda i 30 megabita u sekundi. Unatoč ovakvim impresivnim brojkama za jedan VPS, nikakvih problema ni usporenja usluge serviranja web siteova nismo iskusili. Svakako je za to zaslužan i nginx server u reverse proxy konfiguraciji, servirajući statički sadržaj ispred apachea.</p>
<p>Inače koristimo usluge rumunjske tvrtke IntoVPS, konkretno njihov VPS Medium plan koji uključuje 2GB garantirane memorije, 120GB HDD prostora i dozvoljeni mjesečni promet od 2 terabajta. CPU servera na kojem se nalazi naš VPS je Intel Xeon E31230 sa 4 jezgre na 3.2GHz. Sve 4 jezgre su nam dostupne, a virtualizacijski softver je OpenVZ instaliran na Centos 5. VPS pogone Centos 6 64bit i Cpanel. Server se fizički nalazi u Amsterdamu, u jednom od najboljih europskih datacentara.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.meteoadriatic.net/2012/02/14/3-veljace-2012-dnevni-promet-na-webserveru-70gb/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>vnstat na Centos-u i problem s dozvolama</title>
		<link>http://blog.meteoadriatic.net/2011/11/17/vnstat-na-centos-u-i-problem-s-dozvolama/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=vnstat-na-centos-u-i-problem-s-dozvolama</link>
		<comments>http://blog.meteoadriatic.net/2011/11/17/vnstat-na-centos-u-i-problem-s-dozvolama/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 17 Nov 2011 22:04:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>coldplug</dc:creator>
				<category><![CDATA[Linux]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.meteoadriatic.net/?p=187</guid>
		<description><![CDATA[Ukoliko imate problem s vnstat programom, provjerite vlasnika datoteke i dozvole za zapisivanje u bazu...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Mali problem mi se ovih dana pojavio na dvije instalacije Centos 6 pri pokušaju pokretanja vnstat programa za praćenje količine mrežnog prometa. vnstat se pokreće svakih 5 minuta preko cron job-a, ažurirajući svoju bazu. Problem koji se pojavio vezan je uz dozvole; naime, vlasnik procesa kojim se pokreće vnstat kroz cron je nobody, dok je datoteka baze /var/lib/vnstat/venet0 (ili koja vam već bude) u vlasništvu root-a, zbog čega nije bilo moguće zapisivanje u nju.</p>
<p>Problem je trivijalno riješiti promjenom vlasništva na datotekama baze:</p>
<p class="textbox">chown nobody:nobody /var/lib/vnstat/*</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.meteoadriatic.net/2011/11/17/vnstat-na-centos-u-i-problem-s-dozvolama/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>SEO u akciji</title>
		<link>http://blog.meteoadriatic.net/2011/03/28/seo-u-akciji/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=seo-u-akciji</link>
		<comments>http://blog.meteoadriatic.net/2011/03/28/seo-u-akciji/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 28 Mar 2011 15:41:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>coldplug</dc:creator>
				<category><![CDATA[Izrada web siteova]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.meteoadriatic.net/?p=184</guid>
		<description><![CDATA[Posljednjih smo dana posvetili pažnju optimizaciji za tražilice na WRF EMS forumu...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Posljednjih smo dana posvetili pažnju optimizaciji za tražilice, pa smo uradili nekoliko izmjena na našem <a href="http://www.wrfems.info" target="_blank">WRF EMS forumu</a>. Rezultat? Forum je dospio na prvo mjesto na googleu, ispred službene stranice WRF EMS softvera, smještene na ucar.edu domeni!</p>
<p>Provjerite sami nalazimo li se i dalje na vodećem mjestu: http://www.google.com/#q=wrf+ems</p>
<p>:)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.meteoadriatic.net/2011/03/28/seo-u-akciji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Biti Meteorolog</title>
		<link>http://blog.meteoadriatic.net/2011/02/07/biti-meteorolog/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=biti-meteorolog</link>
		<comments>http://blog.meteoadriatic.net/2011/02/07/biti-meteorolog/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 07 Feb 2011 14:33:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator>coldplug</dc:creator>
				<category><![CDATA[Meteorologija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://blog.meteoadriatic.net/?p=176</guid>
		<description><![CDATA[Nisam pogriješio u naslovu s velikim slovom "M". Ima to svoje zašto. Danas je očito vrlo lako biti Meteorolog u Hrvatskoj. Evo kako se to postaje.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Nisam pogriješio u naslovu s velikim slovom &#8220;M&#8221;. Ima to svoje zašto. Danas je očito vrlo lako biti Meteorolog u Hrvatskoj. Evo kako se to postaje.</p>
<p><span id="more-176"></span>Nakon srednje škole upisuje se Prirodoslovno matematički fakultet, te se nakon nekog vremena poslije odslušanih zajedničkih kolegija bira daljnji smjer &#8211; oni koje zanima meteorologija odlaze na Geofizički odsjek PMF-a i tamo nastavljaju studij. Tijekom cijelog visokoškolskog obrazovanja od meteorologije slušaju se tek osnove, a barem 90% truda studenti ulažu u polaganje matematike i fizike. Nakon što prođu kriterije dobijaju diplomu i postaju diplomirani Meteorolozi. Da, s velikim &#8220;M&#8221;. I oni, diplomirani Meteorolozi, kao takvi su vrsni stručnjaci u svojoj grani znanosti, a diploma im otvara razna vrata, među kojima su i ona za rad na mjestu prognostičara. Štoviše, mogu utemeljiti i svoju vlastitu firmu koja će se baviti vremenskom prognozom za javnost.</p>
<p>I tako naši vrsni stručnjaci, diplomirani Meteorolozi, jednog zimskog anticiklonalnog dana prognoziraju za idući dan sunčano i toplo vrijeme u cijeloj zemlji i takvu prognozu stave na svoj web site i daju dalje u medije s kojima surađuju. I tako dođe jutro a dobar dio Jadrana osvane u gustoj magli s vidljivošću ponegdje ispod 100 metara. Štoviše, diplomirani Meteorolozi, koji su tu prognozu izradili uopće nisu ni svjesni da je na Jadranu magla, jer vjerojatno nisu ni pogledali satelistku snimku, a za izvješća o magli i 5-10°C nižoj temperaturi od prognozirane u synopima, vjerojatno misle da su tipfeleri. Jer, kažu u svojem jutarnjem izvješću, da je na vedrom nebu bio je tek poneki oblačak, a samo je mjestimice bilo i sumaglice. Ili su jutarnje izvješće pisali unaprijed, tijekom večeri, da mogu malo odspavati ujutro? Ili, misle da je Hrvatska=Zagreb. Možda je i to u pitanju, valjda su markirali s nastave dok im je u nekom od prvih razreda osnovne učiteljica pokazivala Hrvatsku na karti.</p>
<p>Međutim, ti Meteorolozi, pardon, diplomirani Meteorolozi, nisu ni svjesni da su svojom prognozom ugrozili ljudske živote. Oni nisu svjesni činjenice, da će ribar s otoka navečer pogledati njihovu &#8220;prognozu&#8221; na TV-u i po njoj se ravnati; da će taj isti ribar navečer isploviti i da će ga na moru zateći gusta magla prije nego se uspije vratiti kući. Neopremljen radarom, on u takvoj situaciji postaje nemoćan, prepušten na milost i nemilost prirode. Mogao bih sad zamisliti bezbroj pogibeljnih scenarija koji bi se mogli odigrati u takvom slučaju. No to prepuštam na maštu čitateljima.</p>
<p>Gospodo, diplomirani Meteorolozi; činjenica da imate diplomu u ruci ne stvara od vas meteorologa, pogotovo ne stručnjaka za vremensku prognozu. To što ste završili PMF ne znači da automatski možete bezbrižno raditi tako odgovoran posao i bez osjećaja krivnje prelaziti preko kardinalno promašenih prognoza. Meteorologom stručnjakom se postaje tako da se cijeli život uči, da se prati vrijeme, ne samo za računalom već i na terenu, da se koristi svaka prilika za osjetiti oluju, grmljavinu, tuču, jugo, buru, maglu, vjetar, valove, uživo na svojoj koži, na licu mjesta, da se iskustva usporede s računalnim modelima, s prethodnim događajima&#8230; Meteorologom se postaje tako da se neprestano prate najnovija istraživanja i dostignuća u svijetu na području ove znanstvene grane; da se uči, vježba, uči, čita, uči, da se neprestano radi na vlastitim kompetencijama! Meteorologom se postaje tako da se putuje u druge krajeve uključujući i planine gdje nema mjerenja koja možete pročitati na monitoru, provjeriti razvija li se vrijeme onako kako ste predvidjeli, ili u par riječi, tako da se živi i sjedini s atmosferom i s vremenom! I onda ćete tek znati da u zimskoj anticikloni sa središtem nad Jadranom dolazi do redovite pojave magle na moru. Jer, to vam ne piše u vašim cijenjenim diplomama. Diploma bi trebala biti vrh sante leda, a sve ono što je pod morem je temelj te diplome. Nažalost, nekima led pliva čitav iznad površine&#8230;</p>
<p>Nije ovaj post namijenjen svim diplomiranim meteorolozima. Samo Meteorolozima, molim lijepo. U Hrvatskoj ima velik broj stručnjaka koje iznimno cijenim, i nadam se, da se oni neće pronaći u ovom tekstu. Nadam se također, da nitko neće zamjeriti za rečenice o studiju, jer ja cijenim trud i znoj ostavljen na PMF-u, ali gospodo, to jednostavno nije dovoljno. Peace.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://blog.meteoadriatic.net/2011/02/07/biti-meteorolog/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

